Predsjednički izbori u Poljskoj održani su 28. lipnja 2020. godine, u uvjetima pandemije COVID-19, koja je značajno utjecala na korištenje digitalnih tehnologija i medija u kampanji. Kandidati su intenzivno koristili društvene medije, posebno Facebook, Twitter i Instagram, kako bi se približili biračima i prenijeli svoje poruke. Također su se održavale virtualne konvencije i sastanci, kao i online interakcije sa biračima, što je bilo od vitalne važnosti zbog ograničenja okupljanja i kretanja zbog pandemije.
Glavni kandidati su bili aktualni predsjednik Andrzej Duda i gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski. Duda je imao potporu stranke Pravo i pravda (PiS), dok je Trzaskowski bio kandidat oporbene Građanske platforme (PO). Tijekom kampanje Duda je zagovarao važnost "tradicionalnih vrijednosti i nacionalne sigurnosti" i zastupao je konzervativnu agendu, dok je Trzaskowski zagovarao modernizaciju društva i liberalne reforme.
Međutim, glavni fokus kampanje bila je kontroverzna tema pravosuđa. Pravo i pravda je kontroverzno preuređivao pravosudni sustav i usvojio zakon kojim se smanjuje neovisnost sudova, što je izazvalo velike prosvjede diljem zemlje. Trzaskowski se protivio ovim promjenama i zagovarao povratak neovisnosti sudova, a to je bila glavna tema u drugom krugu izbora.
Duda je dobio 51,03% glasova, dok je Trzaskowski osvojio 48,97% glasova. Unatoč tijesnom porazu Trzaskowskog, njegova kampanja je uspjela pridobiti značajnu podršku javnosti u kasnijim fazama kampanje zahvaljujući intenzivnoj uporabi digitalnih tehnologija i medija. Trzaskowski je također bio aktivniji na društvenim mrežama od Dude, posebno na Twitter-u i Instagram-u.
Izborna kampanja Andrzeja Dude 2020. godine bila je karakterizirana snažnim fokusom na digitalne tehnologije i medije, posebno društvene mreže. Kao aktualni predsjednik Poljske, Andrzej Duda je imao prednost veće prepoznatljivosti u odnosu na protukandidata, Rafała Trzaskowskog, no ipak se intenzivno koristio digitalnim alatima kako bi dopro do što većeg broja birača.
Jedna od ključnih strategija kampanje bila je oslanjanje na veliki broj volonterskih timova koji su se bavili digitalnim aktivnostima u korist kandidata. Ti timovi su osiguravali konstantnu prisutnost Dudinih poruka i fotografija na društvenim mrežama, čime su dopirali do šire publike. Volonteri su također bili zaduženi za kontakt s biračima putem društvenih mreža i slanje personaliziranih poruka, što je doprinijelo većoj angažiranosti birača.
Dudina kampanja oslanjala se i na upotrebu video sadržaja na društvenim mrežama, poput YouTube-a i Facebook-a, gdje su birači mogli pratiti njegove govore i poruke. Također su se koristili i različiti alati za analizu društvenih mreža kako bi se pratila popularnost kandidata i usmjeravale aktivnosti kampanje prema određenim ciljnim skupinama. Jedan od glavnih fokusa kampanje bio je i naglašavanje pristupa Andrzeja Dude u borbi protiv pandemije COVID-19, kao i njegovih ekonomskih i društvenih politika. Ove poruke su se prenosile putem digitalnih medija u obliku reklama, videozapisa i slika.
S obzirom na to da je Duda pobijedio na izborima 2020. godine s malim postotkom prednosti nad protukandidatom, može se zaključiti da su u kampanji uspješno korištene digitalne tehnologije i mediji. Donijele su malu, ali dovoljnu prevagu pri komuniciranju poruka i mobilizaciji birača, što nije bio lak zadatak obzirom na izrazito jaku i kvalitetnu kampanju koju je pripremio tim Rafała Trzaskowskog. No, unatoč svemu, osigurale su izbornu pobjedu pobjedu.
Rafał Trzaskowski se kandidirao za predsjednika Republike Poljske 2020. godine kao kandidat oporbene Građanske platforme. Kao i u prethodnim kampanjama, Trzaskowski je iskoristio digitalne tehnologije i medije kako bi se približio biračima i privukao njihovu podršku. Njegova kampanja je bila usmjerena na mlade i liberalne birače, a ključne poruke kampanje bile su borba protiv ksenofobije i populizma te za jačanje europskih vrijednosti.
Trzaskowski je koristio širok spektar digitalnih kanala kako bi dosegnuo birače, uključujući društvene mreže, e-poštu i web-stranice. Na Facebook-u je imao veliki broj pratitelja i redovito je objavljivao videozapise i fotografije sa svojih skupova, kao i interaktivne postove i ankete kako bi održao angažman svojih pratitelja. Također je koristio i platforme poput Twitter-a i Instagram-a za komunikaciju s biračima i širenje svojih poruka.
Jedan od najvećih izazova kampanje bila je pandemija COVID-19 koja je značajno ograničila mogućnosti održavanja tradicionalnih skupova i susreta s biračima. Trzaskowski se uspješno prilagodio situaciji i koristio online događaje poput webinara i virtualnih skupova kako bi održao svoju prisutnost među biračima. Tijekom kampanje, Trzaskowski je također uspješno koristio influencere i poznate osobe da bi povećao svoju vidljivost i utjecaj među mladim biračima. Suradnja s popularnim youtuberima i drugim utjecajnim osobama na društvenim mrežama pomogla mu je da dosegne velik broj mladih birača.
U konačnici, iako je Rafał Trzaskowski izgubio predsjedničke izbore, njegova kampanja je uspjela doseći širok raspon birača putem digitalnih tehnologija i medija, posebice među mladim i liberalnim biračima. Kampanja je također pokazala važnost korištenja digitalnih kanala za uspješno dosezanje birača i širenje političkih poruka.
Zaključno, predsjednički izbori u Poljskoj 2020. godine bili su važni u svjetlu korištenja digitalnih tehnologija i medija u političkoj kampanji. Oba kandidata, Andrzej Duda i Rafał Trzaskowski, aktivno su koristili društvene mreže, a u kampanji su se posebno fokusirali na mlade birače. Iako je Trzaskowski pobijedio u većim gradovima i među mladim biračima, Duda je pobijedio na nacionalnoj razini zahvaljujući podršci ruralnih birača i tradicionalnog katoličkog dijela stanovništva. Uspjeh Dudinog tima u kampanji se također može djelomično i ograničeno pripisati korištenju tradicionalnih marketinških tehnika, poput kampanja putem bilborda i televizijskih oglasa.
U cjelini, ovi izbori su pokazali da digitalne tehnologije igraju sve važniju ulogu u političkim kampanjama u Poljskoj i da su društvene mreže postale važan kanal za komunikaciju s biračima. Međutim, tradicionalni marketinški kanali poput bilborda i televizijskih oglasa još uvijek imaju određen utjecaj na ishod izbora, pogotovo u ruralnim područjima i kod starijih birača.
